Odbacio je mogućnost da Hrvatska pristane na koncept građanske BiH, što je navodna inicijativa njemačke administracije kojom bi se u BiH ukinulo konstitutivnost triju naroda. Plenković je istaknuo: “Hrvatska pozicija je vrlo jasna, a to je da je Ustav BiH koncipiran na načelu jedna država, dva entiteta i tri konstruktivna naroda”.
“Želimo da se ta ravnopravnost, osobito u Hrvata kojih, prema posljednjem popisu, ima nešto više od 15 posto u BiH, vidi i u svim segmentima funkcioniranja zemlje”, rekao je. Pri tome je objasnio kako su hrvatska očekivanja da će se kroz izmjene Izbornog zakona osigurati ta ravnopravnost uoči izbora 2018. godine.
U više navrata evropski birokrati su, pripremajući razna stajališta, inzistirali na tome da se iz dokumenata izbace konstitutivni narodi, što je izazivalo ozbiljne otpore Zagreba, a prijetilo je čak i da EU ostane bez jedinstvenog stajališta, tvrdi Večernji list.
Ovaj list je prije nekoliko dana objavio da Njemačka i Hrvatska u pogledu BiH imaju drukčiji pristup – Njemačka insistira da BiH bude uređena kao građanska država, što je koncept po kojem građanin prava crpi i uživa kao građanin i pojedinac, a ne kao pripadnik neke (etničke) skupine i kao takav primjenjiv je u većini država, a Hrvatska se tome protivi, apostrofirajući specifičnost BiH te smatrajući da bi takvo rješenje imalo kobne posljedice po stabilnost te države i po hrvatski narod te insistira na izmjeni izbornog zakonodavstva kao preduvjetu i jamstvu jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda.
Plenković je hrvatsko stajalište dodatno precizirao, ponovivši da se ravopravnost triju naroda u BiH treba graditi u okviru dejtonske ustabne arhitekture - jedna država, dva entiteta, tri naroda.
Slobodna Bosna